Zdravlje maltezera

Zdravlje je najbitnije za kvalitetan život Vašeg ljubimca. Zdravi psi su sretniji i aktivniji, oni vlasniku zadaju manje brige. Stoga, dobrom zdravlju treba težiti svaki vlasnik kao i uzgajivač maltezera. Osobine zdravog psa su: zdrava koža, sjajna dlaka, hladan i vlažan nos, tjelesna temperatura između 37,5°C i 39°C...

VetNažalost, ponekad bolest neočekivano nastupi i teško je odrediti njen uzrok. Samo rano otkrivanje bolesti može dati dobre rezultate u liječenju. Da bismo uočili simptome bolesti moramo provoditi vrijeme sa psom, redovito ga njegovati i promatrati njegovo ponašanje. Tako će pas biti pošteđen muke i boli i to će dati veće šanse za oporavak. Ukoliko primijetite neke promene u izgledu i ponašanju Vašeg ljubimca, nemojte ga liječiti bez dogovora s veterinarom.

 

Kako prepoznati bolesnog psa?

Za brižnog vlasnika maltezera simptomi bolesti su lako vidljivi. Psa treba pažljivo promatrati kako bismo veterinaru mogli objasniti što nije u redu s našim psom. Ako simptom promatramo zasebno, ne možemo odrediti u čemu je problem, ali ako promatramo sve simptome zajedno, veterinar dobiva jasnu sliku i može nam reći o kojoj se bolesti radi i odrediti potrebnu terapiju.

Navest ćemo neke od simptoma koji ukazuju na to da Vašem psu nije dobro: povraćanje, proljev, uznemirenost, dugotrajni gubitak apetita, kašalj, nadutost, otečenost, otežano disanje, bol, otpadanje dlake, neugodan zadah, slabost, krv u stolici ili mokraći, grčenje, češanje ušiju, padanje, temperatura, gubitak u težini, šepanje...

 

Infektivne bolesti


Parvoviroza

Parvoviroza, poznatija kao "mačja kuga" je jedna od najopasnijih virusnih bolesti koja uništava živote mnogih pasa. Ovo je lako prenosiva bolest i tako predstavlja veliku opasnost za pse koji žive u uzgajivačnicama i drugim mjestima gdje ima mnogo pasa. Štenad su osjetljivija na ovaj virus u odnosu na odrasle pse. 90% štenadi zaraženih parvovirusom ugine. Ovaj virus može ubiti štene za samo 12 sati. Cjepivo protiv parvoviroze je obavezno, ali to ne znači da su cijepljeni psi 100% zaštićeni od ove bolesti. Ukoliko primijetite da pas ima slijedeće simptome, obavezno se obratite veterinaru: povraćanje (ponekad sa primjesama krvi), slabost, gubitak apetita, proljev koji sadrži krv, visoka temperatura... Ukoliko je pas obolio od parvoviroze, veterinar će odrediti koju terapiju treba primijeniti. Psa treba izolirati kako bolest ne bi prenio na druge pse.


Štenećak

Štenećak je teška virusna bolest koja napada živčani sustav pasa i još nekih sisavaca. Ovaj virus napada najčešće štenad staru od 3 do 12 mjeseci, ali od ove bolesti mogu oboliti psi bilo koje dobi. Simptomi su visoka temperatura i vodenast iscjedak iz očiju i nosa koji kasnije postaje žućkast, gust i ljepljiv. Pas postaje depresivan, kašlje i gubi interes za hranu. U nekim oblicima ove bolesti jastučići na šapama su otečeni i tvrdi. Ovo stanje je poznato kao "tvrda šapa". U poodmaklim fazama ove bolesti može doći i do epileptičnih napada, paralize, cviljenja, gubitka ravnoteže... Tada je jako mala šansa da pas preživi, a i u slučaju da preživi ostaju trajne posljedice. Ovu bolest je "bolje sprečiti nego liječiti", zato što je tretman rijetko djelotvoran i psi uglavnom umiru. Za štenećak postoji preventiva, a to je obavezno cjepivo.


Bjesnoća

Bjesnoća je teška zarazna virusna bolest koja napada živčani sustav kod velikog broja toplokrvnih životinja, uključujući i čovjeka. Virus se prenosi putem ugriza oboljele životinje. Jedini način da zaštitite svog ljubimca od ove bolesti je da ga svake godine cijepite. Ovo cjepivo spada pod obavezna cjepiva. Bjesnoća izaziva agresivnost i nemir. Zaražen pas se sakriva i njegovo raspoloženje je veoma promjenljivo. Dolazi i do povraćanja i grčenja mišića. Pas reži i škljoca zubima na svakoga tko mu se približi. Bijesan pas treba biti izoliran od ostalih životinja i ljudi. Period inkubacije varira od jednog tjedna do 12 mjeseci.


Hepatitis

Hepatitis je upala jetre izazvana virusom. Može biti smrtonosan. Protiv ove bolesti pas se može zaštititi cjepivom. Simptomi su: povraćanje, proljev, neraspoloženost, visoka temperatura, bol u stomaku, malaksalost... Psi koji su izliječeni od hepatitisa često mogu zaraziti druge pse preko urina i stolice.

 

Paraziti i problemi koje izazivaju


Piroplazmoza i krpelji

Krpelji su paraziti s osam nogu koji sisaju krv svojih domaćina. Ovi paraziti su najaktivniji u proljeće i jesen. Jedan od načina da se pas zaštiti su ampule, ogrlice i slični proizvodi s tom namjenom. Nakon svake šetnje treba pregledati psa kako bi se na vrijeme uočio krpelj. Posebnu pažnju treba obratiti na vrat, glavu, prste i uši. Bilo bi dobro da krpelja izvadite čim ga ugledate. Često se savjetuje da se krpelj prvo umrtvi alkoholom, uljem, acetonom, benzinom, ali su sve te metode vrlo opasne. U tom slučaju krpelj bi povratio sav sadržaj iz stomaka, a to znači da će istog trenutka zaraziti Vašeg ljubimca ako je zaražen. Preporučljivo je da uhvatite krpelja što bliže glavi i bez ikakvog uvrtanja u bilo koju stranu samo izvadite krpelja. Koristeći pincetu postoji veća mogućnost da iščupate samo tijelo, a da glava ostane u koži psa. Postoje i pincete za vađenje krpelja koje su namijenjene baš za pse. Ukoliko se ipak dogodi da glava krpelja ostane u koži psa, pričekajte hoće li je koža sama izbaciti, ako se to ne dogodi obratite se veterinaru. Isto to napravite i ako se mjesto ugriza zacrveni i inficira.

Piroplazmoza ili babezioza je teška parazitska bolest koju prenose krpelji. Krpelji koji su zaraženi uništavaju crvena krvna zrnca izazivajući anemiju, groznicu, žuticu, neraspoloženje, povišenu temperaturu, povraćanje, pojavu krvi u mokraći i ubrzano disanje. Ukoliko se pas liječi na vrijeme terapija će biti učinkovita, ali u suprotnom rezultat može biti fatalan. Psi koji su zaraženi piroplazmozom nakon što prebole ovu bolest stječu imunitet čije trajanje varira od psa do psa.

 

KrpeljKrpelj

 

Buhe

Vjerojatno najpoznatiji i najčešći parazit je pseća buha.To je mali insekt bez krila s ustima prilagođenim za sisanje krvi. Životni ciklus buhe se uglavnom ne obavlja na samom psu, već na mjestu gdje on spava. Ukoliko se pas često češe i gricka po tijelu možemo pretpostaviti da su u pitanju buhe. Neki psi uopće ne obraćaju pažnju na buhe, dok su neki jako osjetljivi na njih, uznemireni su, a po njihovoj koži mogu se uočiti i ekcemi. Kod štenaca buhe mogu biti i veoma opasne jer mogu dovesti do anemije. Kada je toplo vrijeme buhe se jako brzo razmnožavaju i mogu biti uništene specijalnim medicinskim šamponima za pse. Da bi se pas zaštitio od buha morao bi nositi ogrlicu protiv buha i trebalo bi ga prskati posebnim sprejem... Posteljinu psa treba dezinficirati ili uništiti. Buha može biti prijenosnik trakavice. U ličinkama buhe mogu biti jaja trakavice koje kasnije žive u odrasloj buhi. Ukoliko pas, čisteći se, proguta takvu buhu i u njemu će se nastaviti razvijati trakavica.

 

Buha

 

Šuga

Šuga je kožna infekcija izazvana parazitom koji se naziva šugarac. Šuga se najčešće javlja u nehigijenskim uvjetima i lako se prenosi. Neki od simptoma su: otpadanje dlake, svrab, kraste, neraspoloženost... Otpadanje dlake se u početku uglavnom javlja na laktovima, ušima i stomaku. Pas koji ima šugu treba se što prije liječiti kako bi se zaustavilo širenje bolesti. Zaražen pas treba biti izoliran od drugih pasa. Obavezno treba promijeniti posteljinu psa. Pacijenta treba tretirati posebnim šamponom i specijalnim antibioticima koje preporuči veterinar.

 

Šuga

 

Ostali problemi

 

Proljev

Proljev je jedan od najčešćih zdravstvenih problema psa. Mekana i neformirana stolica ne mora biti simptom bolesti, ali ako potraje više od dva dana treba se obratiti veterinaru. Ukoliko je u pitanju akutni proljev, situacija može biti riješena promjenom ishrane. Psa ne treba hraniti jetricama i kupovnom hranom koja ju sadrži više od jedanput tjedno, zato vlasnici pasa trebaju dobro provjeriti što piše na deklaraciji pseće hrane. Nagla promjena u ishrani ili prekomjerno hranjenje također mogu dovesti do proljeva. Ukoliko pas ima mekanu stolicu sijledeća 2-3 dana treba mu davati lako probavljivu hranu.Treba izbaciti crveno meso, zamjenjujući ga s kuhanom rižom i kuhanom ribom bez kostiju ili pilećim bijelim mesom. Ako proljev sadrži primjese krvi, treba psa odvesti veterinaru.

 

Maltese

 

Povraćanje

Povraćanje je simptom mnogih bolesti i treba ga shvatiti ozbiljno, iako nije uvijek znak da je pas bolestan. Ukoliko pas povrati samo jedanput ili u maloj količini nema razloga za brigu, a ako se povraćanje često ponavlja treba se obratiti veterinaru, kako pas ne bi dehidrirao. Ako primijetite da je pas uznemiren, da se blago grči i da traži mjesto da se sakrije, to je najverojatnije znak da će povratiti. Povraćanje počinje vidljivim grčenjem ili spuštanjem i dizanjem trbušnih mišića, nakon čega pas izbacuje sadržaj iz stomaka ili pjenušavu pljuvačku. Ako se ovo ne ponovi više od 2-3 puta, pas se vjerojatno prejeo ili je pojeo nešto što nije trebao. U tom slučaju nema potrebe voditi psa veterinaru. Najbolje je da tog dana psa hranite lakšom hranom, kao što je kuhana riža, riba i pileće bijelo meso.

 

Alergije

Alergija je specifična osjetljivost i reakcija tijela psa na neki alergen. Neki psi su alergični na buhe i ostale parazite, a neki na hranu, kao što su kravlje mlijeko, jaja, svinjetina ili neka riba. Također, psi mogu biti alergični na pelud, neke antibiotike, hormonske tretmane ili na ugrize insekata, kao što su pčele i ose. Simptomi alergija su: osip na koži, perutanje kože, crvenilo kože, otečenost, ekcemi... Ovi simptomi kod pasa izazivaju uznemirenost i svrab, pa se oni češu i grizu po tijelu. Kihanje i pretjerano suzenje očiju su najčešće simptomi koji ukazuju na alergiju na pelud. Tretman se sastoji prvo od otkrivanja uzroka alergije, a zatim i od uklanjanja istog. Ovaj proces može biti veoma dug. Nedostatak vitamina može dovesti do još veće slabosti i malaksalosti alergičnog psa. Psa treba sprečiti u učestalom češanju i grizenju tijela.

 

Nevolje koje izaziva biljka "Lastavica"

Na livadama i u parkovima, nažalost, ima puno trave koju u narodu zovu "lastavica" ili "popino prase". Klas te trave zadaje velike probleme psima, posebno malim i dugodlakim, kao što su maltezeri. Dio klasa se lako zakači za dlaku psa, pa je potrebno redovito i temeljito češljanje i pregledavanje nakon svake šetnje. Također, poželjno je ošišati dlaku na šapicama psa, pogotovo između prstiju, gdje se ova travka najlakše zakači. Izbjegavajte livade i parkove gdje ima puno ove trave. Problemi nastaju ukoliko travka uđe u uho, nos ili oko psa ili ako se zabode u kožu. Ukoliko "lastavica" uđe u uho, primijetit ćete da pas trese glavom, da cvili i da se trlja o pod. Ako je koža oko oka psa zapaljena i crvena i pas oko drži zatvoreno, možemo posumnjati da je "popino prase" ušlo u oko. Slično je i s nosom, pas će trljati njušku o pod, teško će disati i curit će mu gnjoj ili krv iz nosa. Ova travka se često zabode u kožu između prstiju psa, u početku pas liže i grize šapu, kasnije počinje šepati, a oko mjesta uboda stvara se oteklina. Ova nimalo bezazlena biljka može nanijeti trajne poslijedice psu: oštećenje oka, oštećenje sluznice nosa, može probiti bubnjić... A ukoliko se na vrijeme ne primijeti da se ubola u kožu može dospijeti na sasvim udaljen dio tijela. U svakom slučaju, ako primijetite neki od ovih simptoma, obazevno se obratite veterinaru kako bi on izvadio klas koji stvara probleme.

 

Trava lastavica

 

Autor: Maza